Ulazak u Schengen i strani radnici u Hrvatskoj: implikacije za 2026.

Hrvatska je u schengenski prostor ušla 1. siječnja 2023. Pristupanje je preoblikovalo graničnu kontrolu, vizne postupke i samu logiku rada koridora kojima se radnici kreću jugoistočnom Europom. Tri godine poslije promjene su se ustalile u stabilnu praksu, no poslodavci koji kroz Hrvatsku puštaju svoj prvi val još uvijek dolaze bez jasne predodžbe o tome što se zapravo promijenilo. Ovaj vodič objašnjava razlike između 2026. i 2022., s posebnim naglaskom na koridore koji su najvažniji za mobilizaciju radnika u proizvodnji i građevini: Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju te duge rute s Filipina, iz Nepala i Indije.

Što se na granici promijenilo 1. siječnja 2023.

Prije Schengena hrvatski su granični prijelazi s Italijom, Slovenijom i Mađarskom bili granični prijelazi s punom kontrolom: pečatima u putovnice, pregledom vozila i carinom. Nakon ulaska u Schengen ti su prijelazi postali unutarnje schengenske granice. Bez rutinske kontrole. Radnici i kamioni prolaze bez zaustavljanja.

Na jugu i istoku dogodila se obrnuta promjena. Prijelazi s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom postali su vanjske schengenske granice. Isti prijelazi koji su prije radili s laganom provjerom sada rade uz punu kontrolu po schengenskom protokolu: provjeru u bazi SIS, pečat u putovnici, navedenu svrhu putovanja, dokaz o smještaju i sredstvima za uzdržavanje te povratnu kartu kad je primjenjivo.

Za radnika to znači sljedeće:

• Rute Hrvatska–Bosna i Hercegovina, Hrvatska–Srbija i Hrvatska–Crna Gora sada nose redove i provjeru dokumenata kakvih prije 2023. nije bilo.
• Državljanin Bosne i Hercegovine koji ulazi u Hrvatsku ulazi u Schengen. Ulazak se evidentira i ubraja u ograničenje kratkotrajnog boravka od 90 dana u 180 dana. Pojedinosti u tekstu Bezvizni ulazak.
• Radnik s hrvatskom jedinstvenom dozvolom može se unutar Schengena slobodno kretati do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, na temelju boravišne iskaznice i putovnice. Za posjete Njemačkoj, Italiji, Austriji ili bilo kojoj drugoj schengenskoj državi nije potrebna dodatna viza.

Za poslodavca je promjena na granici utjecala na svakodnevnu mobilizaciju radnika na projektima duž linija Drine i Save. Autobusne linije na relacijama Sarajevo–Zagreb ili Beograd–Zagreb sada uračunavaju dodatnih 30 do 90 minuta za graničnu kontrolu.

Viza tipa C sada je schengenska viza

Prije 2023. kratkotrajna viza tipa C za Hrvatsku bila je nacionalna hrvatska viza. Dopuštala je ulazak samo u Hrvatsku. Nakon ulaska u Schengen viza tipa C koju izdaje Hrvatska schengenska je viza, valjana za ulazak u bilo koju schengensku državu uz poštivanje pravila. Za radnika je promjena administrativna, no za poslodavca je operativno značajna.

Radnik s Filipina ili iz Nepala koji u Hrvatsku putuje na kratak poslovni posjet (provjera vještina, obilazak tvornice, potpisivanje ugovora) sada za schengensku vizu tipa C podnosi zahtjev u hrvatskom veleposlanstvu. Zahtjev se obrađuje prema zajedničkoj schengenskoj viznoj politici (baza VIS, standardni schengenski popis dokaza), a ne prema nacionalnoj hrvatskoj politici.

To ima dvije posljedice:

1. Stopa odbijanja. Stope odbijanja schengenske vize tipa C za zemlje podrijetla s niskim dohotkom više su od dosadašnje stope odbijanja za isključivo hrvatsku vizu. Radnik koji bi pod nacionalnim režimom dobio hrvatsku kratkotrajnu vizu pod schengenskim režimom može biti odbijen ako predmet ne zadovoljava širi schengenski standard.
2. Valjanost. Schengenska viza tipa C koju izda Hrvatska valjana je u cijelom Schengenu. Radnik koji u Hrvatsku stigne na provjeru vještina može bez dodatne vize otputovati u drugu zemlju na povezani razgovor, uz poštivanje ograničenja od 90 dana u 180 dana.

Za koridore kojima se radnici dovode u Hrvatsku na plaćeni rad ruta i dalje vodi preko vize za dugotrajni boravak (vize tipa D) vezane uz jedinstvenu dozvolu. Viza tipa D nacionalna je hrvatska viza koja teče usporedno s dozvolom boravka. Ona nije dio schengenskog režima kratkotrajnog boravka. Pojedinosti u tekstu Hrvatska jedinstvena dozvola za boravak i rad.

SIS, Schengenski informacijski sustav

SIS II baza je koju svaki schengenski graničar, konzularni službenik i policijsko tijelo provjeravaju pri svakom ulasku, svakoj odluci o vizi i svakoj provjeri identiteta. SIS sadrži upozorenja o osobama kojima je odbijen ulazak, traženim osobama, nestalim osobama i ukradenim dokumentima.

Radnik koji ima upozorenje u SIS-u, iz bilo kojeg razloga i od bilo koje schengenske države, bit će prepoznat na hrvatskoj granici. Najčešća već postojeća upozorenja koja utječu na strane radnike:

• Zabrana ulaska iz prethodne schengenske države. Radnik koji je prije tri godine prekoračio vizu u Njemačkoj može nositi zabranu ulaska na razini cijelog Schengena. Zabrana vrijedi i u Hrvatskoj.
• Zapis o krivotvorenju dokumenata. Radnik koji je u bilo kojem schengenskom konzulatu pokušao upotrijebiti krivotvoreni dokument time je evidentiran u sustavu.
• Aktivna tjeralica. Izdana od bilo koje schengenske članice.

Za poslodavca to znači da je provjera u fazi podnošenja zahtjeva za vizu temeljitija nego prije 2023. Hrvatsko veleposlanstvo u Manili, Delhiju ili Sarajevu sada provodi provjere u SIS-u. Radnik koji bi prošao predschengensku provjeru za isključivo hrvatsku vizu sada može biti odbijen. Pri sastavljanju dokumentacijskog paketa agencija bi te rizične pokazatelje trebala provjeriti unaprijed, prije nego što se radnik uvede u koridor.

Kako se promijenio kalendar koridora

Dva su kalendara koridora vidljivo drukčija u 2026. nego u 2022.

Bosna i Hercegovina prema Hrvatskoj. Granična provjera produljuje cestovni prijelaz u prosjeku za 45 minuta. Bezvizni režim ostaje na snazi. Postupak za jedinstvenu dozvolu teče kao i prije. Kumulativni učinak na 50-dnevnu mobilizaciju jedan je izgubljeni dan, što je podnošljivo.

Dugi koridori (Filipini, Nepal, Indija) prema Hrvatskoj. Postupak za vizu tipa D nepromijenjen je po strukturi, ali u praksi traje dulje. Konzularna obrada u Tokiju (hrvatsko veleposlanstvo nadležno za Manilu) i New Delhiju (nadležno za Nepal i Indiju) za vizu tipa D traje 15 do 25 radnih dana, naspram 10 do 18 prije Schengena. Provjera u SIS-u jedan je od razloga. Kumulativni učinak na koridor od 90 do 110 dana iznosi 5 do 10 dana, što je također podnošljivo, ali ga vrijedi unaprijed istaknuti u planu projekta.

Uvođenje eura teklo je usporedno

Hrvatska je 1. siječnja 2023., istodobno sa Schengenom, uvela euro. Vizne pristojbe, naknade agencija, pristojbe za dozvolu boravka i svi administrativni troškovi sada se navode u eurima. Za poslodavca naviknutog na cijene u eurima diljem Europe to je sporedna administrativna posljedica. Preračun iz kune u euro proveden je po fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 za 1.

Za radnika je promjena na euro važna na razini bankovnog računa i isplatne liste. Hrvatske su banke svim klijentima izdale račune denominirane u eurima. Plaće navedene u kunama u izvornom ugovoru o radu preračunate su u euro po fiksnom tečaju.

Što očekivati tijekom 2026. i nakon nje

Za 2026. u tijeku su dva regulatorna pravca.

Direktiva EU-a o jedinstvenoj dozvoli (Direktiva (EU) 2024/1233). Preinačena direktiva stupila je na snagu u svibnju 2024., a države članice moraju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do svibnja 2026. Hrvatska je u završnoj fazi prijenosa. Direktiva jača prava radnika kod promjene poslodavca, spajanja obitelji i jednakog postupanja. Učinak na poslodavca blago je povećanje administrativne odgovornosti u pogledu ugovorne dokumentacije. Pojedinosti prijenosa još se mijenjaju.

ETIAS (Europski sustav za informacije i odobravanje putovanja). ETIAS je odobrenje koje se pribavlja prije putovanja za bezvizne državljane koji ulaze u Schengen. Izvorno predviđen za 2024., operativni je početak pomaknut na kraj 2026. Kada ETIAS zaživi, bezvizni državljani (uključujući koridore zapadnog Balkana) morat će prije putovanja u Hrvatsku zatražiti ETIAS odobrenje uz pristojbu od 7 EUR. Zahtjev se podnosi putem interneta, traje nekoliko minuta i valjan je tri godine. Za poslodavce je to malen, ali nov korak na radnikovu popisu prije autobusa za Zagreb.

Sljedeći korak

Ulazak u Schengen bio je najveća pojedinačna regulatorna promjena hrvatskog graničnog režima u tri desetljeća. Za poslodavce koji vode stabilne koridore svakodnevni rad u osnovi je nepromijenjen. Za poslodavce koji puštaju prve valove promjena se pokazuje na granici i u viznom paketu.

• Hrvatska jedinstvena dozvola za boravak i rad, potpuni vodič za poslodavce
• Bezvizni ulazak u Hrvatsku

Pošaljite kratak opis konzultantu. Jedan radni dan do procjene prikladnosti koridora. Kontaktirajte nas.