Njemačka regulativa za zapadni Balkan: put bez diplome koji Plava karta ne može pratiti
Tamo gdje Plava karta traži diplomu, Westbalkanregelung traži samo ponudu posla. Od lipnja 2024. kvota iznosi 50.000 odobrenja godišnje, a kontingenti pojedinih koridora bukvalno se brzo potroše.
Njemački poslodavac koji želi zaposliti zavarivača iz Tuzle ili keramičara iz Prištine ne kreće od EU Plave karte. Plava karta traži priznatu diplomu ili usporedivu kvalifikaciju, a većina radnika iz proizvodnih i zanatskih zanimanja u balkanskom koridoru tu ispravu nema. Instrument koji te ljude zaista pokreće jest regulativa za zapadni Balkan, Westbalkanregelung, upisana u paragraf 26 Beschaeftigungsverordnunga. Ona ne pita ima li radnik diplomu. Pita je li njemački poslodavac dao konkretnu ponudu posla i hoće li Bundesagentur fuer Arbeit (njemačka agencija za zapošljavanje) odobriti to zaposlenje. Upravo zbog te jedine razlike kralježnica ovog koridora nije Plava karta, nego Westbalkanregelung.
Koga regulativa obuhvaća i što preskače
Westbalkanregelung obuhvaća državljane šest zemalja: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Postoji upravo zato što ti radnici najčešće ne mogu koristiti putove vezane uz kvalifikacije. Plava karta prema Direktivi 2021/1883 skrojena je za fakultetski obrazovane. Paragraf 18a Aufenthaltsgesetza skrojen je za radnike čije je strano strukovno obrazovanje formalno priznato kroz postupak Anerkennung. Oba ta vrata traže vrijeme i papire koje sposoban zavarivač s petnaest godina na gradilištu jednostavno možda nema na papiru.
Regulativa za zapadni Balkan ta vrata uklanja. Nema zahtjeva za formalnom kvalifikacijom i nema koraka Anerkennung. Ostaje obvezujuća ponuda posla od imenovanog njemačkog poslodavca i odobrenje Bundesagentur fuer Arbeita. To je nagodba koju regulativa nudi. Ukida provjeru diplome, a zadržava provjeru tržišta rada. Za koridor koji pune vješte ruke, a ne diplome, to je razlika između puta koji funkcionira i puta koji ne funkcionira.
Kvota od 50.000 i zašto sada drži planiranje na okupu
Regulativa je nekoć bila privremena mjera s nižim plafonom. Dvije promjene pretvorile su je u nešto oko čega poslodavac može planirati. Prvo, krajem 2023. postala je trajna i produljena na neodređeno, pa više nije mjera koja istječe i tjera sve da čekaju obnovu. Drugo, od 1. lipnja 2024. godišnja kvota udvostručena je s 25.000 na 50.000 odobrenja godišnje.
Pedeset tisuća zvuči velikodušno dok se ne sudari s potražnjom iz šest zemalja. Taj broj je ukupan zbroj, a ne jamstvo po pojedinoj zemlji, i potražnja gura na njega. Jesu li za tekuću godinu službeno objavljeni potkontingenti po zemlji ili po misiji, poslodavac ne bi smio pretpostavljati. Tretirajte glavnu brojku kao nacionalni plafon i planirajte kao da se vaš koridor natječe za svoj dio. Praktično čitanje je jednostavno. Kvota je dovoljno velika da bude važna i dovoljno mala da se potroši, pa o tome hoće li određeni zaposlenik proći ove godine ili čekati sljedeću odlučuje kalendar, a ne pravilnik.
Usko grlo je termin u konzulatu, a ne pravilo
Samo pravilo je popustljivo. Red ispred njega nije. Vezujuće ograničenje u balkanskom koridoru jest termin za vizu u njemačkoj misiji u regiji. Odobrenja Bundesagentura i čista ponuda posla ne znače ništa dok radnik ne sjedne nasuprot službeniku za vize, a tih je termina u misijama u Sarajevu, Beogradu, Prištini, Tirani, Skoplju i Podgorici malo u odnosu na potražnju. Kapacitet se brzo popuni, a radnik koji ne dobije termin ne može predati zahtjev, koliko god jak bio njegov dosje.
Tu se koridor razlikuje od njemačkog zapošljavanja koje počiva na priznavanju kvalifikacija. Kod reguliranog zanimanja korak priznavanja obično postavlja vremenski okvir. Kod Westbalkanregelunga priznavanje uopće nije na putu, pa red za termin postaje najduža pojedinačna stavka. Poslodavac koji prekasno rezervira ili koji termin tretira kao naknadnu misao nakon potpisa ugovora može izgubiti cijelu sezonu čekajući slobodno mjesto koje je oduvijek bilo ulaz na vrata. Mehanika tih naslaganih redova ista je kao obrazac opisan u njemačkom lancu dozvola koji uvjetuje datum početka rada, samo se spori korak premješta.
Jednakost plaća i dalje se provjerava, i tu dosjei padaju
Ukidanje zahtjeva za diplomom ne ukida provjeru tržišta rada. Bundesagentur fuer Arbeit i dalje provjerava odgovaraju li uvjeti zaposlenja onima usporedivih domaćih radnika. Jednakost plaća nije formalnost. Plaća i uvjeti ugovora moraju se poklapati s onim što bi njemački radnik na istoj poziciji i u istoj regiji primao.
Evo konkretnog načina na koji dosje propadne. Poslodavac podnese ugovor koji radniku iz zapadnog Balkana plaća ispod lokalne usporedive stope, možda misleći da je radnik nov u zemlji ili da je pozicija ulazna. Bundesagentur odbija odobrenje zbog narušene jednakosti plaća. Dosje ne napreduje, rezervirani termin ostaje neiskorišten, a poslodavac iznova izdaje ispravljeni ugovor i vraća se na začelje reda. Gube se tjedni, ponekad cijeli prozor za zapošljavanje, zbog jedne stavke o plaći koja se na početku mogla postaviti kako treba. Rješenje je neugledno: usporedite ponudu s lokalnom usporedivom stopom prije podnošenja, a ne nakon odbijanja.
Kako stoji uz Plavu kartu
Pomaže držati to dvoje jedno uz drugo. Plava karta, uređena EU Plavom kartom nakon Direktive 2021/1883, traži priznatu kvalifikaciju i plaću iznad praga države članice koji se postavlja svake godine. Nagrađuje fakultetski obrazovane i to plaća papirologijom. Westbalkanregelung ne traži ni diplomu ni visoki plaćeni prag, samo ponudu posla i odobrenje Bundesagentura, a ograničava se na šest državljanstava. Za voditelja nabave koji popunjava poslove zavarivanja, građevine, ugostiteljstva ili skladišta s Balkana, Plava karta je obično pogrešan alat, a regulativa za zapadni Balkan pravi.
Cijena toga su kvota i red. Plava karta nema ovakvo godišnje ograničenje, Westbalkanregelung ga ima, a povrh toga ima i usko grlo u konzulatu. Planirati koridor znači termin za vizu tretirati kao oskudni resurs i računati unatrag od njega. Pregled koridor po koridor u koliko zaista traje dobivanje EU radne dozvole postavlja realna očekivanja o tome gdje ovaj put stoji u odnosu na alternative.
Ako planirate zapošljavanje iz Sarajeva, Beograda ili Prištine prema njemačkom kalendaru, pošaljite nam pozicije, zanimanja i brojeve ljudi koje trebate dovesti. Werklist vodi ovaj koridor i može vam reći gdje red zaista stoji ove sezone. Razgovarajte sa savjetnikom.
Nastavite čitati
Sve objave →Što sponzorstvo radnika zapravo znači za poslodavca u EU
Sponzorstvo u EU slaže tri stvari jednu na drugu: registrirani status tvrtke, odobrenje za pojedino zapošljavanje i trajne obveze poslodavca. Brkanje tih troje najčešća je pogreška poslodavaca.
Jedinstvena dozvola: jedan zahtjev, jedan dokument, tri europske inačice
Direktiva EU o jedinstvenoj dozvoli dala je radnicima izvan EU jedan kombinirani dokument za rad i boravak te jedan zahtjev. Način na koji se to provodi, od belgijske regionalne dozvole preko nizozemske GVVA do češke radne kartice, i dalje se znatno razlikuje.