Provjera prava na rad za zaposlenike iz trećih zemalja: dokumenti koji poslodavca čuvaju od suda

U EU zapošljavanje državljanina treće zemlje bez valjanog odobrenja za rad nije sitan administrativni propust. To je upravo prekršaj zbog kojeg je pisana Direktiva o sankcijama poslodavcima (2009/52/EZ), a odgovornost pada na poslodavca, ne na radnika i ne na agenciju. Direktiva obvezuje poslodavca da prije početka radnog odnosa provjeri ima li radnik valjano odobrenje boravka ili rada te da kopiju tog dokumenta čuva za vrijeme trajanja posla. Preskočite provjeru ili zadržite radnika nakon što mu istekne dozvola i izloženost se penje na upravne kazne i odgovornost za zaostale plaće. U nekoliko država znači i isključenje iz javnih natječaja. Ovo je operativni pogled na ono što poslodavac u odredišnoj zemlji EU mora provjeriti pri uvođenju radnika. Pokriva mjesta na kojima provjere padaju i razloge zbog kojih vas dokument koji na papiru izgleda valjano i dalje može odvesti na sud.

Direktiva postavlja obvezu, država članica popunjava detalje

Direktiva o sankcijama poslodavcima je donja granica, ne jedinstveni pravilnik. Od svakog poslodavca u EU traži tri stvari prije nego što državljanin treće zemlje krene s radom: pribaviti valjanu dozvolu boravka ili drugo odobrenje za boravak, provjeriti pokriva li ona konkretan posao te zadržati kopiju ili evidenciju o njoj za razdoblje zaposlenja, dostupnu inspektorima. Traži i da poslodavac nadležno tijelo obavijesti o početku radnog odnosa unutar roka koji svaka država sama određuje.

Ono što direktiva ne radi jest usklađivanje kazni ili razdoblja čuvanja dokumenata. Svaka država članica obveze prenosi u vlastiti zakon. Sama postavlja iznose kazni i određuje koliko dugo kopija dokumenta mora ostati pohranjena. Tu posljednju brojku određuje svaka država zasebno, pa je vrijedi potvrditi za zemlju u kojoj se nalazi radno mjesto, a ne pretpostaviti neki jedinstveni iznos za cijelu EU. Obveza provjere posvuda je ista. Matematika kazne i prijave je lokalna.

Valjana dozvola nije dozvola za rad kod vas

Najskuplje pogrešno čitanje pri uvođenju radnika jest tretiranje dozvole boravka ili rada kao opće licencije. U većini država članica jedinstvena dozvola, kao i kombinirane dozvole rada i boravka koje su joj prethodile, vezana je uz konkretnog poslodavca i konkretan posao. Dozvola izdana za zavarivača u jednoj tvrtki ne ovlašćuje tog radnika da počne kod vas. Ime poslodavca navedeno u dokumentu dio je onoga što ga čini valjanim.

Provjera tako ide dalje od pitanja je li dozvola prava i važeća prema pitanju navodi li ova dozvola baš ovog poslodavca i ovaj posao. Radnik koji stigne s valjanom dozvolom vezanom uz prethodnog poslodavca za vaše je potrebe radnik bez odobrenja sve dok se ne izda nova ili izmijenjena dozvola. Kako jedan dokument nosi i pravo boravka i pravo rada te zašto su razlike među državama bitne, objašnjeno je u tekstu jedinstvena dozvola, objašnjeno. Neke države idu i dalje te uvjetuju zapošljavanje statusom samog poslodavca prije nego što se ijedna dozvola uopće izda, što je logika priznatog sponzora opisana u tekstu nizozemska jedinstvena dozvola GVVA.

Istek je zamka koja zakonitog radnika preko noći pretvara u nezakonitog

Dozvola je sat. Onog dana kad istekne, radnik koji je bio zakonit postaje, u očima direktive, državljanin treće zemlje koji radi bez odobrenja, a poslodavac koji mu i dalje isplaćuje plaću čini prekršaj. Direktiva ne predviđa nikakav poček za poslodavca koji je jednostavno izgubio kontrolu nad datumom.

Tu provjera dokumenata prestaje biti jednokratan zadatak pri uvođenju radnika i postaje trajna obveza. Za svaku dozvolu u evidenciji treba zabilježiti datum isteka i istaknuti rok za obnovu dosta prije njega, jer obnova nije trenutna, a zahtjev se često mora podnijeti dok je trenutna dozvola još valjana. Konkretan scenarij propusta je svakidašnji i čest: dozvola istekne, obnova je podnesena kasno ili nikako, naiđe inspekcija i utvrdi se da je poslodavac u tom razdoblju zapošljavao nezakonitog radnika. Kazna ne pada na radnika. Obrana je evidencija koja prati datum isteka i obnove svake dozvole i zaustavlja isplatu plaće čim dozvola ostane neobnovljena.

Kako posljedice zaista izgledaju

Direktiva traži od država članica da uvedu novčane kazne stupnjevane prema broju radnika, da naplate troškove svakog povratka i da poslodavca učine odgovornim za nepodmireno primanje, uključujući plaće, doprinose i poreze koje je radnik trebao primiti. Nekoliko država, među njima Njemačka i Irska, naplaćuje upravne kazne i može poslodavcu koji nije usklađen zabraniti buduće sponzorstvo ili sudjelovanje u javnoj nabavi. Za tvrtku koja ovisi o javnim ugovorima isključenje je teži udarac od same kazne.

Odgovornost za zaostale plaće zaslužuje vlastiti redak. Ako se utvrdi da je radnik bio zaposlen nezakonito, zakon u pravilu pretpostavlja radni odnos u trajanju od barem određenog razdoblja i obvezuje poslodavca da isplati dugovane plaće za to razdoblje, na razini koju bi zakonit posao platio. Poslodavac koji je radniku bez dokumenata plaćao manje može na kraju isplatiti punu zakonsku plaću unatrag, uz doprinose i uz kaznu. Jeftino zapošljavanje pretvori se u skupo.

Čista mapa počinje na strani podrijetla

Provjera je lakša kad je dokument koji stiže pri uvođenju radnika ispravno sastavljen na izvoru. Na strani podrijetla i samo upućivanje radnika iz nekoliko zemalja je regulirano. Filipini, preko Department of Migrant Workers (DMW), i Nepal, preko Department of Foreign Employment (DOFE), traže ovjeru inozemnog ugovora o radu od strane radnog atašea ili veleposlanstva prije nego što se radnik može zakonito uputiti. Ugovor koji nikad nije prošao taj korak daje radnika čija papirologija pod inspekcijom djeluje tanko.

Ista logika vrijedi za kvalifikacije. Za regulirano zanimanje odredišna zemlja postavlja dva pitanja: smije li ova osoba ovdje raditi i je li priznata za obavljanje tog posla. Priznavanje se pokreće na strani podrijetla dugo prije nego što se izda dozvola. Širi lanac toga tko što mora učiniti i kojim redom razrađen je u tekstu lanac usklađenosti poslodavca koji uvjetuje zapošljavanje.

Ugradite provjeru u uvođenje radnika, ne nakon njega

Provjera za koju odgovara poslodavac svodi se na kratku, ponovljivu rutinu. Potvrdite da je dozvola prava i važeća. Potvrdite da navodi vašu tvrtku i posao koji nudite. Zabilježite datum isteka i rok za obnovu te postavite tvrdo zaustavljanje isplate plaće nakon njega. Kopiju čuvajte onoliko dugo koliko traži vaša država članica. Nadležno tijelo obavijestite unutar roka koji ono postavlja. Odrađena prije prve smjene, ova rutina je jeftina. Odrađena nakon inspekcije, ona je razlika između čiste mape i sudskog predmeta.

Werklist vodi stranu podrijetla u ovome za poslodavce iz EU iz Zagreba, Sarajeva, Beograda, Katmandua, Mumbaija i Dubaija, pa je ugovor ovjeren, a dozvola navodi pravog poslodavca prije nego što radnik stigne. Ako planirate angažman i želite rutinu provjere razrađenu za svoje radno mjesto i svoje zanimanje, pošaljite nam sažetak koridora. Razgovarajte sa savjetnikom.