Bezvizni ulazak u Hrvatsku za strane radnike: pravilo 90 u 180 dana u 2026.

Bezvizni ulazak omogućuje državljanima zemalja s utvrđenog popisa da uđu u Hrvatsku na najviše 90 dana unutar bilo kojeg pomičnog razdoblja od 180 dana, bez podnošenja zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak. Otkako je Hrvatska 1. siječnja 2023. ušla u schengenski prostor, pravilo se primjenjuje na temelju Zakonika o schengenskim granicama (Uredba EU 2016/399), a popis bezviznih zemalja popis je Europske unije, a ne više samo hrvatski. Razdoblje od 90 u 180 dana pokriva turizam, poslovne sastanke i posjete obitelji. Ne pokriva plaćeni rad. Brkanje tih dviju stvari najčešća je pogreška poslodavaca na samom početku radnog odnosa.

Koji državljani imaju pravo na bezvizni ulazak

Popis je utvrđen u Prilogu II. Uredbi Vijeća (EZ) 539/2001 (sada Uredba EU 2018/1806) i ažurira se kako se zemlje dodaju ili brišu. Za Werklistovu kartu koridora relevantne su sljedeće stavke:

• Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Kosovo: bezvizni ulazak po pravilu 90 u 180. Većina putuje s biometrijskom putovnicom izdanom u nacionalnoj putovničkoj službi. Kosovo putuje s kosovskom putovnicom koju Hrvatska priznaje za ulazak u schengenski prostor od odluke EU-a iz 2024. godine.
• Ukrajina: bezvizni ulazak od lipnja 2017., s proširenim opsegom od veljače 2022. na temelju Direktive EU-a o privremenoj zaštiti.
• Ujedinjeno Kraljevstvo: bezvizni ulazak nakon Brexita, na temelju Sporazuma o trgovini i suradnji između EU-a i UK-a.
• Argentina, Brazil, Meksiko, Čile, Kolumbija, Kostarika, Panama, Peru, Urugvaj: bezvizni ulazak za kratkotrajni boravak.
• Japan, Južna Koreja, Singapur, Malezija, Hong Kong, Tajvan: bezvizni ulazak za kratkotrajni boravak.
• Australija, Novi Zeland, Kanada, SAD, Izrael, UAE: bezvizni ulazak za kratkotrajni boravak.

Popis ne obuhvaća glavne koridore za fizičke radnike kojima upravljaju Werklistove agencije: Filipini, Nepal, Indija, Pakistan, Bangladeš, Vijetnam, Indonezija, Šri Lanka. Državljanima tih zemalja za ulazak u Hrvatsku potrebna je viza. Za zapošljavanje im je potrebna viza tipa D za dugotrajni boravak, a ne schengenska viza tipa C za kratkotrajni boravak. Upravo je viza tipa D vezana uz jedinstvenu dozvolu i jedini je zakonit put do plaćenog rada u Hrvatskoj.

Što pravilo 90 u 180 zapravo znači

Izračun 90 u 180 ne znači "90 dana odjednom, pa izlazak, pa novih 90 dana". Riječ je o pomičnom razdoblju. U svakom trenutku dok je radnik u Hrvatskoj (ili u bilo kojoj schengenskoj zemlji, jer se zbroj vodi jedinstveno) provjerava se prethodnih 180 kalendarskih dana. Ako je radnik unutar schengenskog prostora proveo više od 90 od tih prethodnih 180 dana, prekoračio je dopušteni rok.

Europska komisija objavljuje internetski kalkulator za kratkotrajni boravak koji vraća točan broj dana. Granična policija koristi isti alat. Izračun je egzaktan, a ne približan. Za radnika koji prekorači rok i za jedan dan unos se bilježi u SIS (Schengenski informacijski sustav), a u slučaju ponavljanja ili težih situacija slijedi zabrana ulaska u trajanju do tri godine.

Za poslodavca pravilo ima dvije praktične posljedice:

1. Državljanin Bosne i Hercegovine, Srbije ili Albanije koji uđe bez vize ne smije zakonito raditi tijekom 90-dnevnog boravka. Bezvizni režim pokriva boravak, a ne zapošljavanje. Radnik koji se pojavi i počne plaćeni rad bez jedinstvene dozvole povlači najvišu kaznu prema Zakonu o strancima, do 30.000 EUR po radniku.
2. Radnik koji se kretao između schengenskih zemalja (bosanski radnik koji je na prethodnom putovanju proveo 40 dana u Njemačkoj, a zatim stigne u Hrvatsku) ima na raspolaganju manje od 90 dana u Hrvatskoj, a ne svježih 90 dana. Granična policija to provjerava.

Bezvizni ulazak nije dozvola za rad

Najštetnija je pogrešna pretpostavka da državljanin s bezviznim pravom može stupiti u radni odnos u Hrvatskoj jednostavnim prelaskom granice. Ne može.

Za zapošljavanje državljanina treće zemlje u Hrvatskoj potrebna je jedinstvena dozvola koju izdaje MUP. Riječ je o dozvoli za boravak i rad uređenoj Zakonom o strancima (NN 133/20). Cijeli postupak vodi se preko HZZ-a (Hrvatski zavod za zapošljavanje) za provjeru tržišta rada i preko MUP-a za rješenje o izdavanju. Cjelovit vodič nalazi se na jedinstvena dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj.

Za koridore koji putuju bez vize (Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora) praktičan je tijek rada sljedeći:

1. Poslodavac podnosi zahtjev za jedinstvenu dozvolu dok je radnik još u zemlji podrijetla.
2. MUP donosi prethodno rješenje.
3. Radnik putuje u Hrvatsku bez vize.
4. Po dolasku radnik u roku od 3 dana prijavljuje boravak u MUP-u i preuzima dozvolu boravka.
5. Poslodavac prijavljuje radnika u HZMO i HZZO u roku od 24 sata od dolaska.
6. Rad počinje tek nakon prijave.

Bezvizni ulazak zamjenjuje korak vize tipa D koji zahtijevaju koridori Filipina, Nepala i Indije. Time se na kalendaru koridora štedi 10 do 25 radnih dana. Osim te uštede, postupak je jednak.

Provjera na terenu: što inspektor traži

Inspektorat rada (pri Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike) i MUP provode nenajavljene nadzore na lokaciji. Za radnika na gradilištu provjerava se:

• Valjana putovnica s čitljivim ulaznim pečatom.
• Dozvola boravka ili potvrda o privremenoj prijavi ako je dozvola još u izradi.
• Dokaz o prijavi u HZMO i HZZO s datumom unutar 24 sata od dolaska.
• Potpisan ugovor o radu pohranjen u dokumentaciji.
• Dokumentacija o smještaju radnika na lokaciji, kako je propisano u NN 133/20 čl. 79.

Radnik koji je ušao bez vize, ostao unutar 90 dana, ali je radio bez jedinstvene dozvole, u prekršaju je. Bezvizni ulazak ne spašava poslodavca. Kazna prema Zakonu o strancima primjenjuje se u punom iznosu.

Što se mijenja ako radnik ima hrvatsku dozvolu boravka

Radnik koji ima valjanu jedinstvenu dozvolu više se ne ubraja u pravilo 90 u 180. Jedinstvena dozvola daje pravo boravka za razdoblje upisano na dozvoli, u pravilu isprva do dvije godine, uz mogućnost produljenja. Putovanje izvan Hrvatske na kratke izlaske (odlazak kući, liječenje, obitelj) dopušteno je na temelju dozvole boravka i pripadajuće putovnice. Ponovni ulazak nije problematičan.

Radnik kojem je jedinstvena dozvola istekla i koji čeka produljenje ne smije raditi tijekom prekida. Zahtjev za produljenje mora se podnijeti prije isteka važeće dozvole kako bi se zadržao kontinuitet. Zakašnjelim podnošenjem radnik upada u proceduralnu prazninu koju Zakon o strancima tretira kao prekoračenje dopuštenog boravka.

Sljedeći korak

Bezvizni režim štedi administrativni trošak i vrijeme državljanima s popisa. Ne zamjenjuje jedinstvenu dozvolu. Za poslodavce koji pokreću prve valove iz regionalnih koridora, redoslijed je: prvo jedinstvena dozvola, zatim putovanje.

• Jedinstvena dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, cjelovit vodič za poslodavce
• Schengenske implikacije za strane radnike u Hrvatskoj

Pošaljite nam upit i savjetnik će vam se javiti. Jedan radni dan do odgovarajućeg koridora. Kontaktirajte nas.